|
PRVI...
KILOMETARSAT
1854. godine Samuel McKeen iz Nove Škotske je izumio prvi kilometar sat
koji je mjerio pređenu kilometražu. Kilometar sat je bio korišten prvo
kod kočija. Bio je zakačen za točkove i mjerio je kilometražu uz pomoć
okretanja točkova.
AKUMULATOR
Akumulator kakav danas poznajemo
pronalazak je Francuza Gastona Plantea, nastao je 1859. godine. Iako su
do tada već postojale različite vrste izvora struje, Plante se sjetio da
uroni olovne elektrode u elektrolit (razrijeđenu kiselinu), stvorivši
tako akumulator koji se mogao puniti. Tako je još sredinom prošlog
vijeka nastala baterija kakvu, iako prilično izmijenjenu, koristimo i u
današnjim automobilima.
KLIMA UREĐAJ
Prva ideja o uvođenju sistema za
hlađenje u prevozno sredstvo javila se u glavi Williama Whiteleya davne
1884. godine. Prema njegovoj zamisli ta "primitivna" klima funkcionisala
bi na taj način što bi on stavio veliku kocku leda ispod kočije, zatim
bi koristio nešto slično današnjem fenu za upumpavanje hladnog vazduha.
Ali prošlo je preko 50 godina dok prvi auto nije dobio sistem za
hlađenje. Tačnije prvi auto sa ugrađenim sistemom za hlađenje bio je
američki Packard iz 1940-e godine.
GRIJANJE
Kanađanin Thomas Ahearn je izumio prvi
električni grijač za upotrebu u autu 1890. godine.
PRVA SAOBRAĆAJKA SA POSLJEDICAMA ZA
LJUDSKI ŽIVOT
Prva saobraćajna nesreća sa
posljedicama za ljudski život desila se u New Yorku, kada je 1899.
godine na čovjeka naletio automobil.
STARTER AUTA
Prvi starter auta, koji je omogućavao pokretanje vozila iz unutra i bez
kurble, koja je do tada služila u svrhu pokretanja, izumio je 1899.
godine Clyde Coleman. Charles Kettering iz General Motorsa je usavršio i
ugradio u prvo auto. Ovaj izum je omogućio da se mnogo veći broj žena,
nego do tada, nađe za volanom.
OGRANIČENJE DOZVOLJENE BRZINE AUTA
U nesreći koja se desila u SAD, 1902. godine auto koji se kretao prebrzo
udario je konjska kola na kojem su bila dva čovjeka. Jedan čovjek je
poginuo na mjestu, a drugi je teško povrijeđen. Zbog ovog incidenta
došlo je do prvog uvođenja ograničenja brzine u istoriji.
SEMAFOR
1902. godine izumljen je automatski
semafor. Izumitelj ovog semafora bio je Garrett A. Morgan,
Afroamerikanac. Jednog dana G. A. Morgan prisustvovao je saobraćajnoj
nesreći u kojoj su se sudarili automobil i konjska kola. Ovaj događaj ga
je ponukao da napravi ovaj revolucionarni proizvod, koji je do današnjih
dana spasio mnoge živote. 20. novembra 1923. godine patentirao je ovaj
proizvod, a nakon toga ga je prodao korporaciji General Electric za 40
000 dolara. Kao napomenu treba dodati da je prvi semafor, koji nije bio
automatizovan postavljen ispred zgrade Parlamenta u Londonu 1868. godine.
KRAĐA AUTA
Prva zabilježena krađa auta desila se
1905. godine u St. Luisu
ZABRANA VOŽNJE U ALKOHOLISANOM
STANJU
1910. godina. Ove godine, prvi put u istoriji, zabranjena je vožnja pod
uticajem alkohola
RETROVIZOR
Prvi retrovizor je predstavljen 1911.
godine.
PRVI AUTOPUT
1913. godine otvoren je prvi autoput u
SAD. Ovaj put je povezivao Times Square u New Yorku, sa Lincoln Parkom u
San Francisku. Njegovo ime je Lincoln Highway, a bio je dugačak 3 389
milja, to je nešto manje od 5 500 km. Danas postoje samo neki dijelovi
tog puta, nedaleko od njega je izgrađen novi, savremeni autoput.
POREZ NA BENZIN
Prvi put benzin je oporezovan 1919. godine u Oregonu.
SERVO VOLAN
Francis W. Davis je izumio servo volan.
1920-e godine radio je kao glavni inženjer u odjeljenju za proizvodnju
kamiona kompanije Pierce Arrow Motor Car. Za vrijeme svog rada uvidio je
problem teškog okretanja volana kod kamion. Davis je napustio svoj posao
u toj kompaniji i otvorio je svoju malu radionicu u kojoj je radio na
izumu hidrauličnog volana. U tome je i uspio. Ali, ipak, prvi auto sa
hidrauličnim volanom proizveden je tek 1951. godine.
DRIVE-IN RESTORAN
1921. godine otvoren prvi drive-in
restoran The Pig Stand u Dallasu. Specifičnost ove vrste restorana je da
se hrana kupuje iz automobila.
AUTO ATLAS
Rand MacNally izdao je prvi auto atlas,
1927. godine.
POKUŠAJ ZABRANE RADIA U AUTU
1927. godine dolazi do inicijative da
se radio u automobilu zabrani. Razlozi su: ometanje vozača u vožnji što
uzrokuje saobraćajne nesreće , muzika može uspavati vozača, što može
biti jako pogubno; vozači drugih automobila mogu biti ometeni muzikom .Inače,
ovu inicijativu pokrenula je tzv. Public Works komisija u Massachusettsu
.To je bila prva i posljednja kampanja protiv radio prijemnika.
AUTO RADIO
1929. godine Amerikanac Paul Galvin,
šef Galvin Manufacturing korporacije, izumio je prvi radio za auto. Prvi
radio prijemnici za auta nisu bili ugrađivani od strane proizvođača auta,
nego su se kupovali odvojeno. Galvin je dao svom novom proizvodu ime
"Motorola", povezujući pojmove pokret (eng. motion) i radio.
DRIVE-IN KINO
Prvo drive-in kino, kino gdje se film
gleda iz automobila otvoreno je u Cmadenu, New Yersy, 1933. godine
MAČJE OČI
1934. godine dvadeset trogodišnjak
Percy Shaw je izumio "mačje oči". "Mačje oči" su reflektirajuća plastika
koja pomaže vozačima u vožnji noću. Postavljaju se na prevozna sredstva,
ali i na puteve. Prvi put za označavanje ivica puta koristila su se na
britanskim putevima 1947. godine.
PARKING SAT
Prvi parking sat pojavio se u Oklahoma
Cityu 1935. godine.
TUBLES GUME
Prve tubles gume su napravljene 1937.
godine.
ŽMIGAVCI
Američki proizvođač Buick prvi put je
predstavio električni žmigavac 1938. godine.
RADAR
1947. godine prvi put je upotrebljen
radar, aparat koji pokazuje kojom brzinom se auto kreće. Cilj je bio da
se smanji broj vozača koji prekoračuju brzinu.
KLJUČ ZA AUTO
Prvi ključ za auto predstavio je
Chrysler, 1949. godine.
SIGURNOSNI POJAS
Prvi sigurnosni pojas ugradila je
kompanija Ford, 1956.godine. Do kraja 1964. godine u sva nova auta u SAD
ugrađivani su pojasevi za prednja sjedišta, a do kraja 1966. godine i za
zadnja.
AUTOMATIKA
1956. godine Chrysler je prvi put u
autu uveo automatiku.
VAZDUŠNI JASTUK
1973 godine istraživački centar General
Motorsa je izumio prvi vazdušni jastuk, koji je bio korišten za
sigurnost u vozilu. Prvi auto u koji je bio ugrađen bio je Chevrolet iz
1973. godine i ugrađivao se kao dodatna, ali ne i standardna oprema.
Međutim, u to vrijeme kupci nisu kupovali auta sa ugrađenim vazdušnim
jastucima, tj. zainteresovanost tržišta za tim proizvodom je bila mala.
I baš zbog toga i zbog slabe isplativosti GM ih je prestao ugrađivati u
svoja auta. Vazdušni jastuk je ponovo ponuđen na tržištu 1984. godine od
strane američkog Forda, u modelu Tempo. Ni ovaj put nije ugrađivan kao
standardna, nego kao dodatna oprema. Tek nakon četiri godine 1988.
Chrysler je postao prva kompanija koja je ugrađivala vazdušne jastuke
kao standardnu opremu.
BOČNI VAZDUŠNI JASTUK
1997. godine Volvo je prvi počeo sa
ugradnjom bočnih vazdušnih jastuka.
NAJ...
- Najduzi
automobil ikada napravljen je limuzina na 26 tockova, duga 30,48 metara,
koju je nacinio Dzej Orberg iz Kalifornije. Ta limuzina ima bazen za
kupanje i dasku za skokove u vodu, i vodeni francuski krevet. Moze da se
vozi kao celina ili da se povija u sredini kao tramvaj.
- Najizdrzljiviji automobil: Najveca poznata kilometraza za neki
automobil iznosi 1,906.879 km, koliko je nesumnjivo prevalio Mercedes
180 D Roberta Rajlija. Automobil je proizveden 1957. god. i ta
kilometraza je napravljena do 1978. godine. Kasnija sudbina vozila je
nepoznata...
|
))
